Polaznik

ID broj

E-mail

TEST

1. Šećerna bolest tipa 1 je

a) povezana s debljinom

b) češća u starijih osoba

c) autoimunosna bolest

d) izlječiva

abcd

2. Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se kod koncentracije glukoze u venskoj plazmi

a) >6,1 mmol/L natašte

b) < 10,0 mmol/L natašte

c) >11,1 mmol/L nakon obroka

d) kombinacija a) i c) tijekom oGTT

abcd

3. Inzulin se sintetizira u

a) alfa-stanicama Langerhansovih otočića gušterače

b) beta-stanicama Langerhansovih otočića gušterače

c) delta- stanicama Langerhansovih otočića gušterače

d) acinusnim žlijezdama gušterače

abcd

4. Gestacijski dijabetes nastaje

a) u djetinjstvu

b) uslijed apsolutnog nedostatka inzulina

c) uslijed pre-eklampsije

d) u trudnoći

abcd

5. Najčešća akutna komplikacija šećerne bolesti je

a) hipoglikemija

b) dijabetička ketoacidoza

c) hiperosmolarni sindrom

d) acidoza mliječne kiseline

abcd

6. Mikrovaskularna komplikacija šećerne bolesti nije

a) retinopatija

b) neuropatija

c) dijabetičko stopalo

d) hipertenzija

abcd

7. Glikani nisu povezani s

a) šećernom bolešću u djece

b) komplikacijama šećerne bolesti

c) HbA1c

d) tipom 2 šećerne bolesti

abcd

8. Monogenska šećerna bolest je

a) posljedica mutacije gena koji kodiraju sintezu, lučenje ili djelovanje inzulina

b) učestala

c) javlja se u odrasloj dobi

d) ovisna o inzulinu

abcd

9. Monogenska šećerna bolest nije

a) MODY

b) LADA

c) novorođenačka šećerna bolest

d) sindromska šećerna bolest

abcd

10. Sumnju na monogensku šećernu bolest isključuje

a) hiperglikemija

b) mjerljiva koncentracija c-peptida

c) odrasla dob

d) pozitivan nalaz autoantitijela na stanice Langerhansovih otočića

abcd

11. Detekcija nositelja među članovima obitelji osobito je značajno kod

a) autosomno dominantnog oblika monogenske šećere bolesti

b) autosomno recesivnog oblika monogenske šećerne bolesti

c) mitohondrijskog nasljeđivanja

d) kod svih oblika monogenske šećerne bolesti

abcd

12. Temeljna značajka rane faze dijabetičke nefropatije je

a) albuminurija

b) porast koncentracije kreatinina u serumu

c) pad glomerularne filtracije

d) patološki nalaz sedimenta mokraće

abcd

13. Cistatin C u serumu je

a) pokazatelj funkcije tubula

b) snižen u dijabetičkoj nefropatiji

c) nužan u dijagnostici uznapredovale bubrežne disfunkcije

d) pokazatelj glomerularne filtracije

abcd

14. Preporučeni uzorak za određivanje albumina u mokraći je

a) prva jutarnja mokraća

b) slučajan uzorak mokraće

c) 24-satna mokraća

d) mokraća skupljena kroz 4-6 sati

abcd

15. Patogeneza šećerne bolesti tipa 1 karakterizirana je

a) pretjeranom sekrecijom inzulina i hipoglikemijom

b) smanjenom sekreciojom glukagona

c) autoimunosnim razaranjem beta-stanica

d) inzulinskom rezistencijom

abcd

16. Specifična autoantitijela u tipu 1 šećerne bolesti nisu

a) ICA

b) GAD

c) IA-2

d) Zn-T8

abcd

17. Rutinsko pretraživanje autoimune šećerne bolesti preporučuje se

a) u bliskih rođaka oboljelih

b) u općoj populaciji

c) u populaciji školske djece

d) niti u jednoj populaciji

abcd

18. Vrijeme poluživota inzulina u cirkulaciji je

a) 4 – 5 sekundi

b) 4 – 5 minuta

c) 4 – 5 sati

d) 4 – 5 dana

abcd

19. Najpouzdaniji pokazatelj funkcije beta stanica je

a) koncentracija inzulina u krvi natašte i nakon obroka

b) koncentracija inzulina u krvi natašte

c) koncentracija c-peptida u krvi natašte i nakon obroka

d) koncentracija proinzulina u krvi natašte

abcd

20. Stabilnost c-peptida u serumu na sobnoj temperaturi je

a) ≤ 8 minuta

b) ≤ 8 sati

c) ≤ 8 dana

d) ≤ 8 tjedana

abcd

21. Najčešći interferenti kod određivanja inzulina su

a) proinzulin

b) derivati inzulina nastali glikacijom

c) dimeri inzulina

d) sve od navedenog

abcd

22. Koja tvrdnja najbolje opisuje odnos između razine glukoze u krvi i intersticijskoj tekućini?

a) glukoza se nalazi u krvi, ali ne i u intersticijskoj tekućini

b) razine glukoze u krvi i intersticijskoj tekućini su usporedive, uz 8-10 minuta odmaka

c) razina glukoze je uvijek veća u krvi nego u intersticijskoj tekućini

d) razina glukoze je uvijek manja u krvi nego u intersticijskoj tekućini

abcd

23. Točnost senzora za mjerenje glukoze u intersticijskoj tekućini procjenjuje se

a) MARD vrijednošću

b) kalibracijom prema vrijednosti glukoze izmjerene glukometrom

c) kalibracijom prema vrijednosti glukoze izmjerene u laboratoriju

d) tvorničkom kalibracijom

abcd

24. Ambulantni profil glikemije, među ostalim parametrima, obuhvaća i:

a) postotak vremena u ciljnom rasponu (3,9 – 10,0 mmol/L)

b) postotak vremena ispod ciljnog raspona razine 1 (< 3,9 mmol/L)

c) postotak vremena iznad ciljnog raspona razine 1 (> 10,0 mmol/L)

d) sve od navedenog

abcd

25. Standardna priprema pacijenta za oGTT ne uključuje

a) apstinenciju od ugljikohidrata tri dana prije izvođenja testa

b) apstinenciju od lijekova koji mogu utjecati na podnošenje glukoze

c) apstinenciju od jače tječesne aktivnosti 24 sata prije testa

d) prekonoćni post

abcd

26. Koja tvrdnja opisuje dijagnostički postupak za gestacijski dijabetes

a) oGTT sa 75 g glukoze uz dva uzorkovanja krvi (0. i 120. min)

b) oGTT se radi u trećem trimestru trudnoće

c) oGTT sa 75 g glukoze uz tri uzorkovanja krvi i mokraće (0., 60. i 120. min)

d) oGTT s 50 g glukoze uz tri uzorkovanja krvi (0., 60. i 120. min)

abcd

27. oGTT u djece izvodi se s:

a) 75 g glukoze od 15-18 godina

b) 1,75 g glukoze/kg tjelesne težine do 15 godina

c) 1,75 g glukoze/kg tjelesne težine do 12 godina

d) 1,75 g glukoze/kg tjelesne težine do najviše 75 g glukoze

abcd

28. Koji organ nije osjetljiv na djelovanje inzulina?

a) jetra

b) mišić

c) mozak

d) masno tkivo

abcd

29. Stečena inzulinska rezistencija praćena je

a) pretilošću

b) hipertenzijom

c) dislipidemijom

d) svim navedenim poremećajima

abcd

30. Metoda za procjenu inzulinske rezistencije nije:

a) CLAMP

b) HOMA

c) Quicki

d) TyG

abcd

Nakon uspješno poslanog testa pojavit će se obavijest, a putem e-maila primit ćete potvrdu i kopiju svojih odgovora. U suprotnom provjerite jeste li odgovorili na sva pitanja i ponovno pošaljite test ili kontaktirajte ured Komore.

Δ