HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA

Na temelju članka 14. Statuta Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Zagreb, Eugena Kumičića 5, Skupština Komore je na svojoj 3. sjednici od 20. veljače 2009. donijela ovaj

ETIČKI KODEKS MEDICINSKIH BIOKEMIČARA I MEDICINSKE DEONTOLOGIJE


I. Temeljna načela

Članak 1.

Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije je namjenjen medicinskim biokemičarima koji rade na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite i koji su udruženi u Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara (u daljnjem teksu: Komora).

Medicinskom biokemičaru je časna dužnost svoju struku posvetiti zdravlju i dobrobiti čovjeka.

Medicinski biokemičar pokazat će visoki stupanj humanosti i pružiti sve dostupne laboratorijske usluge jednako svima bez obzira na posebnosti kao što su dob, spol, rasa, narodnost, vjersko ili političko uvjerenje, imovinski ili društveni položaj te osobni odnos prema korisniku, poštujući pri tome ljudska prava i dostojanstvo osobe.

Pridržavajući se načela Etičkog kodeksa medicinskih biokemičara i medicinske deotologije (u daljnjem teksu: Kodeks) medicinski biokemičar će poštovati, održavati i unaprijeđivati moralnu i stručnu razinu medicinsko-biokemijske djelatnosti.

II. Posebne odredbe

Odnos prema bolesniku / korisniku usluga

Članak 2.

Medicinski biokemičar je obavezan zaštiti pravo korisnika usluga na privatnost zatraženih usluga te svih povjerljivih podataka vezanih uz njegovu osobu. To je načelo profesionalne tajne od kojeg se izuzimaju zakonom propisani slučajevi.

Članak 3.

Za sve postupke provedene na ispitaniku smatra se da je ispitanik dao pristanak dolaskom u laboratorij s uputnicom odnosno zahtjevom za određenu pretragu.

Laboratorijske usluge djeci do 16 godine života medicinski biokemičar pružit će uz suglasnost roditelja ili zakonskog skrbnika, odnosno starijih najbližih punoljetnih članova obitelji koji su u pratnji djeteta, osim u hitnim slučajevima.

Dolaskom maloljetnika od 16 do 18 godine života u laboratorij s uputnicom liječnika smatrat će se pristankom roditelja za obavljanje usluge naznačene na uputnici liječnika.

Članak 4.

Medicinski biokemičar koji pruža uslugu osobama s ograničenom slobodom poštovati će njihova prava u fizičkom i duševnom pogledu te paziti na njihovo osobno dostojanstvo.

Članak 5.

Medicinski biokemičar ima pravo odbiti izvršenje usluge osobi koja se svjesno ponaša nedolično, uvredljivo ili prijeteći, osim ako osobi prijeti invalidnost odnosno opasnost po život kada je medicinski biokemičar dužan pružiti uslugu.

Članak 6.

U svrhu zaštite privatnosti korisnika usluga, uzimanje uzoraka se treba provoditi u posebnim prostorijama ili kabinama sukladno vrsti primarnog uzorka koji se skuplja ili podatcima koji se traže, a iz istih razloga trebaju postojati pravila za ograničeni pristup neovlaštenih osoba u laboratorijske prostorije.

Članak 7.

Medicinski biokemičar treba skupljati samo informacije o ispitaniku koje su potrebne za identifikaciju ispitanika, izvršenje dijagnostičkog postupka, financijsku provjeru, fakturiranje te zaštitu osoblja i drugih bolesnika od prenosivih bolesti.

Članak 8.

Medicinski se biokemičar treba oduprijeti svim nastojanjima skupina ili pojedinaca koji svjesno narušavaju etička i stručna načela zbog osobnih interesa, a na štetu ispitanika.

Članak 9.

Medicinski biokemičar mora nastojati da se s biološkim uzorkom ispitanika postupa sukladno racionalnoj laboratorijskoj praksi. Ako uzorak dolazi u laboratorij u stanju koje je neprikladno za traženo ispitivanje normalno je da se u takvom uzorku mjerenje ne učini te da se obavijesti liječnik koji je tražio ispitivanje.

Članak 10.

Medicinski biokemičar treba upozoriti na nepotrebne pretrage i odbiti provesti one koje su po njegovom uvjerenju i stručnom znanju neprihvatljive, neetične ili za ispitanika štetne. Isto tako može i treba ispitaniku i/ili liječniku predložiti dodatne mjerne postupke ako prema svom stručnom znanju smatra da će mu biti korisne.

Medicinski biokemičar treba laboratorijske pretrage načiniti prema stupnju hitnosti i o nalazu s kritičnim vrijednostima odmah izvijestiti liječnika.

Medicinski biokemičar će se pobrinuti da se nalazi koji zahtijevaju posebno tumačenje ne priopćavaju direktno bolesniku bez prilike za odgovarajućom konzultacijom.

Ako se rezultati laboratorijskih ispitivanja upućuju korisniku elektronskim putem medicinski biokemičar mora osigurati da sustav bude zaštićen od zlouporabe.

Medicinski biokemičar ne može izricati dijagnozu.

Odnos prema suradnicima, drugom zdravstvenom osoblju i struci

Članak 11.

Suradnja medicinskih biokemičara treba se temeljiti na uzajamnom povjerenju, pri čemu različita mišljenja i konstruktivna kritika ne smiju nikada dovesti do nekorektnosti u međusobnim odnosima i narušavanju digniteta osobe i struke.

Ako suradnik ili drugo zdravstveno osoblje zatraži od medicinskog biokemičara stručni savjet i/ili pomoć, pružit će mu je nesebično i prema svom najboljem znanju.

Obveza je medicinskog biokemičara da suradnike upozori na učinjene propuste na način koji neće povrijediti njihovo ljudsko i profesionalno dostojanstvo, a nikada pred ispitanikom ili njegovim bližnjima.

Članak 12.

Medicinski biokemičar mora odbiti svaku suradnju s osobama za koje zna da nezakonito, nestručno ili neetički obavljaju zdravstvenu djelatnost. Takve slučajeve neće raspravljati s korisnicima usluga ili drugim kolegama, nego će se obratiti odgovornim osobama i Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara.

Članak 13.

Medicinski biokemičar ne smije koristiti radno mjesto za osobnu korist mimo zakonski ili ugovorno određenih namjena niti to omogućiti drugoj osobi.

Namjenskim sredstvima medicinski biokemičar mora raspolagati gospodarski i razumno.

Članak 14.

Medicinski biokemičar mora poznavati propise i mogućnosti za rad u izvanrednim situacijama, te poštujući načela sigurnosti i solidarnosti mora se odazvati na poziv u posebnim i izvanrednim prilikama.

Članak 15.

Medicinski biokemičar je dužan sudjelovati u radu stručnih tijela na području medicinske biokemije i drugih srodnih struka, ako je pozvan. Osobno je pravo medicinskog biokemičara članstvo i sudjelovanje u radu strukovnih i stručnih organizacija, koje štite njegove profesionalne interese.

Medicinski biokemičar treba imati visoki stupanj općeg i specijalnog znanja odnosno poznavanja osnovnih teorija, metoda i tehnika kao i vještina koji su osnova za profesionalno djelovanje.

Obveza je medicinskog biokemičara praćenje napretka u struci i stalno obrazovanje.

Medicinski biokemičar smatrat će čašću odazvati se pozivu za sudjelovanje u svim stupnjevima obrazovnih programa ovisno o svojoj stručnoj osposobljenosti.

Medicinski biokemičar ne smije upotrebljavati nazive i oznake zvanja, stručnog i znanstvenog stupnja, ako ne odgovaraju stvarnom znanju i školovanju, niti su mu zakonski dodijeljeni.

Izbor laboratorijske metodologije i tehnologije

Članak 16.

Laboratorijska oprema, pribor i reagensi moraju zadovoljavati kvalitetom prema postojećim spoznajama struke, a u skladu s materijalnim mogućnostima.
Sva laboratorijska ispitivanja trebaju se provesti prema odgovarajućim standardima i s razinom vještine i kompetencije koja se očekuje od struke. Krivotvorenje rezultata potpuno je neprihvatljivo.
Kod kliničkog ispitivanja opreme i reagensa treba osigurati mjere kojima će se spriječiti negativni utjecaji i neetičke ponude.
Kad je potrebno osigurati veliki broj uzoraka, primjerice za procjenu mjernih instrumenata, reagenasa ili mjernih postupaka može se koristiti biološki materijal preostao nakon izvršenih laboratorijskih pretraga.

Kontrola, ocjena i procjena kvalitete rada

Članak 17.

Medicinski biokemičar je dužan brinuti se o ispravnosti i pravovaljanosti rezultata laboratorijskih nalaza organiziranom unutarnjom i vanjskom procjenom kvalitete, o čemu mora voditi odgovarajuće zapise koji se čuvaju tijekom propisanog roka.
Ako je unatoč redovitim provjerama iz bilo kojeg razloga izdan pogrešan nalaz, medicinski biokemičar je dužan odmah o tome obavijestiti korisnika pretrage.
Svi podatci o korisnicima usluga trebaju biti pohranjeni u arhivi ili u laboratorijskom informacijskom sustavu tijekom propisanog roka.

Samo stručno laboratorijsko osoblje može imati pristum pismenim dokumentima, dok kompjutorskim podatcima o korisniku mogu pristupiti samo ovlaštene osobe putem lozinke.

Istraživanje i razvoj

Članak 18.

Pri znanstvenom istraživanju medicinski biokemičar će se pridržavati preporuka Helsinške deklaracije i njezinih revizija.
Dužnost je medicinskog biokemičara u znanstvenom istraživanju štititi život, zdravlje, privatnost i dostojanstvo ispitanika. Dobrobit pojedinca ima prednost pred interesima znanosti.
Medicinski biokemičar koji istražuje u području biomedicine mora biti znanstveno obrazovan i osposobljen. Ciljevi istraživanja, očekivana dobrobit i korist za znanost i društvo te moguće opasnosti moraju biti jasno definirani.

Za sve istraživačke radove potrebno je imati odgovarajuće protokole, koje trebaju odobriti etička povjerenstva zdravstvene ustanove. O istraživanju treba izvijestiti upravu zdravstvene ustanove.
U određenim istraživanjima nužno je prosuditi moguću štetu po okoliš.

Kada se radi o usavršavanju ili ispitivanju nove metodologije ili tehnologije, treba razmotriti mjere kojima će se zaštiti povjerljivi podatci i pravo na patent.
Rezultati laboratorijskih ispitivanja koji su odvojeni od identifikacije bolesnika mogu se koristiti u druge svrhe, primjerice epidemiološke, demografske ili druge znanstvene svrhe.
O postignutim rezultatima medicinski biokemičar obavijestit će, prema pravilima znanstvenoga izvješćivanja, znanstvene i stručne krugove na stručnim i znanstvenim skupovima i u medicinskim odnosno medicinsko-biokemijskim časopisima, a širu javnost nakon što je o njima utvrđeno stručno mišljenje.

Prilikom objavljivanja rezultata istraživanja medicinski biokemičar ne smije:

III. Opće odredbe

Članak 19.

Obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove i stručne udruge, u prvom redu Komora moraju u nastavi, glasilima i na stručnim skupovima posvetiti odgovarajuću pozornost i brigu o promicanju načela humanitarnog prava i Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije.
Komora se mora trajno brinuti da odgovarajuća radna tijela stalno dorađuju i osuvremenjuju Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije.

Članak 20.

Za trajanja mandata dužnosnik Komore u svojim istupima, kontaktima i djelovanju mora osigurati promidžbu Komore na dobrobit svih članova Komore, prije vlastitih interesa.
Svoj rad i djelovanje dužnosnik Komore temelji na dosljednom poštivanju demokratske procedure, Statuta i akata Komore.

Članak 21.

Medicinski biokemičar je obavezan odbiti svaku radnju koja je u suprotnosti s načelima iznesenim u Kodeksu, a Komora mu je obavezna pomoći svim pravnim i stručnim sredstvima ako se za to ukaže prilika.
Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Komore mora pokrenuti postupak protiv članova koji krše jedno od temeljnih načela ili pojedine odredbe Kodeksa kod tužitelja Komore.
Disciplinski postupak zbog povrede Kodeksa propisan je aktima Komore.

Članak 22.

Ako medicinski biokemičar nije siguran da li je određena situacija u skladu s ovim Kodeksom, dužan se savjetovati s Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Komore

Članak 23.

Medicinski biokemičar odnosit će se  prema drugim medicinskim biokemičarima onako kako bi on  želio da se oni odnose prema njemu.

Svojim učiteljima iskazivat će poštovanje i zahvalnost za znanje, vještine i odgoj koje je od njih primio.

Članak 24.

Medicinski biokemičar će Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara smatrati svojom stručnom maticom, čuvajući i promičući joj ugled, kako u struci tako i u široj javnosti.

Medicinski biokemičar dužan je poštivati opće akte i sve druge odluke i upute Komore i na vrijeme ispunjavati sve obveze prema Komori.        

IV. Završne odredbe

Članak 25.

Izmjene i dopune ovog Kodeksa donose se na isti način kao i Kodeks.

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Kodeksa prestaju se primjenjivati Kodeks etike i deontologije medicinskih biokemičara donesen na 2. sjednici Skupštine Komore od 8. svibnja 1996. godine.

Članak 27.

Ovaj Kodeks objavljuje se na WEB stranici Komore i stupa na snagu osmog dana od objavljivanja.

PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMOREMEDICINSKIH BIOKEMIČARA
Goran Bulatović, spec. med. biokemije